Živa hrana - Peti deo

Rotifer je jedna živa hrana koja je najizdašnija u pogledu reproduktivnosti ali isto tako i vrlo nezgodna za gajenje. Da bi bolje razumeli kako da gajimo rotifer mi prvo treba da se upoznamo sa životnim ciklusom ovog malog organizma. Mi u akvaristici imamo interesovanje za rotifer iz klase Monogonont koji su uglavnom slatkovodni. Rotifer se reprodukuje vrlo brzo jer ženka živi svega 6 do 8 dana u zavisnosti od uslova. Ženka je parthenogenetična što znači da joj nije potreban mužjak za reprodukciju. To isto znači da su joj potomci samo ženke a te ženke polažu jajašca samo nekoliko sati posle izleganja i to na svakih nekoliko sati tokom svog života. Rapidnost je neverovatna a i geometrijski rast populacije.
U nekim određenim klimatskim uslovima ženka položi nekoliko jajašca iz kojih se izlegne mužjak koji ima za cilj da oplodi ženke. Mužjak živi samo par dana i reprodukcija je sve što radi. On nije sposoban da uzima hranu. Tako oplođena ženka polaže jajašca koja mogu da se održe duži vremenski period van vode, da prežive zimu itd.

Rotifer.jpg

S obzirom na tako kratak i buran živor rotifer mora neprestalno da uzima hranu. Ako ostane samo jedan dan bez hrane on ugine. Pored toga i stalno dodavanje hrane a i uginuće jednog dela populacije može vrlo lako da poremeti pH vode i tu je onda kraj. Rorifer se hrani bakterijama i algama. Alge posebno povećavaju njegovu hranjivu vrednost i to je naš cilj kod uzgoja rotifera. Pozitivna strana uzgoja rotifera je ta što se brzo razmnožava i može da se obogati ako se hrani fiotoplanktonima. Negativna strana je ta što ako imamo puno rotifera u akvarijumu gde je mlađ on će da pojede sav fitoplankton i mlade ribe jednostavno ne mogu da se nose sa njime. Druga negativna stvar je nabavka ali mi možemo da ih izdvojimo iz priride i zapatimo u nekom akvarijumu.

Za uzgoj rotifera nam treba:

  1. Startna kultura
  2. Čista voda, pH oko 7 i alkalnost (karbonatna tvrdoća) oko 100 ppm - pumpa za vazduh
  3. osvetljenje - kalcijum karbonat
  4. hrana za rotifer (fitoplankton, kvasac, suva praškasta alga, pirinač itd)
  5. Filtrer za planktone

Pre nego sto zapocnemo gajenje rotifera mi moramo da obezbedimo dovoljan izvor hrane za njih. Tu nema odlaganja cak ni pola dana.
U posudu dodamo pripremljenu vodu i malo kalcijum karbonata, oko pola kasicice. Kada je sve spremno onda dodamo kulturu rotifera. Postupak je isti kao kada se dodaje nova riba. Kultura mora da se aklimatizuje na nove uslove. Pustimo lagani protok vazduha, tek da malo pokrece vodu i ukljucimo svetlo koje je potrebno ako hranimo rotifer fitoplanktonima. Inace svetlo nije potrebno rotiferu. Temperaturu odrzavamo na nekih 20 - 25 ºC.

Samo hranjenje je vise praksa i tu svako treba da nadje svoj odgovor. U sustini treba da se dodaje dovoljno hrane za ishranu rotifera ali uvek po malo. Prekomerna kolicina hrane unistice kulturu kao i premalo hrane. Populacija se strahovito povecava i tu niko ne moze da da neki pouzdani recept za kolicinu hrane.
Ovaj postupak ponavljamo svakoga dana sa novom posudom i nako sedam dana imamo sedam posuda rotifera. Tada je prva posuda spremna za korišćenje. Sadržaj isfiltriramo kroz filter koji možemo posle direktno da isperemo u akvarijum gde je mlad ili u neku drugu manju posudu. Sve zavisi koliko mlađi imamo.