Alternativni derivati za akvarijum

bosman_tz

Member
13 Maj 2009
171
0
16
Tuzla
Ljudi znam da sam dosadan, ali pomozite mi.
Evo nakon sto sam napravio akvarijum zelim ga pretvoriti u biljni akvarij.
Cuo sam da se moze u poljoapoteci kupiti tecno zeljezo koje se moze mijesati sa vodom i dodavati u vodu kao hrana bilju. Znal iko dal je to pametno i koji omjer vode i zeljeza ide ?
Drugo. Vjerujem da je u forumu raspravljano o zemlji za cvijece kao hranjivoj podlozi za akvarij. Dal neko zna kako pripemiti zemlju za cvijece i koliki sloj ide zemlje, a koliko ide kvarcnog pijeska na tu zemlju ?
Koristim alternativnu primjenu svih potrebnih derivata za biljni akvarij, jer me to sad izadje finansijski povoljnije i ako neko ima jos kakvih ideja pri cemu bi moj buduci biljni akvarijum bez filtracije bio uspjesan bio bih zahvalan da mi kaze.
 
Prvo nisam nikakav strucnjak za biljne akvarijume tako da i ne mogu da dam konkretne savete. O zemlji za cvece se mnogo pisalo kao i o sistemu samostalnog pravljenja raznih djubriva. Treba znati da ovo nije tako jednostavno, jer bez postovanja svih pravila i puno znanja pre ce se dobiti dobro obrastao akvarijum algama nego lep biljni akvarijum.
Ipak sacekaj da se neki od "biljnih akvaristicara" javi i malo razradi ovu temu.
 
Naravno da ce mo da pomazemo ali tema je siroka kao more.
Evo par smernica, a za vise detalja ipak treba da se obratis nekom od specijalizovanih foruma za biljnu akvaristiku i da tamo citas o iskustvima raznih "biljologa", kao na primer:
http://www.mojbiljniakvarijum.org

Kod biljne akvaristike cela igra je u odnosu
1.kolicine svetla
2.kolicine CO2
3.kolicine odgovarajuce hemije

Ubadanje dobre proporcije ova tri elementa omogucava da biljke, bez algi, rastu zdravo i lepo. Stos je u tome da i biljke i alge traze slicne uslove i sva ova tri elementa su potrebna i jednima i drugima. Pogresna proporcija i imas algarijum ili nedaj boze pobijes ribice.

Prvo resis koje biljke hoces da gajis pa krenes od izbora rasvete (ne traze sve biljke isto svetla)

1.Svetlo: izbor je od low light (orijentaciono oko 0,3w/lit) do hi light akvarijuma (oko 1w/lit i vise)

2. Manje svetla moze i bez CO2, ali kako povecavas kolicinu svetla potrebno je krenuti i sa dodavanjem.
Nacini dodavanja su od razlicitih tecnosti kao easy carbo, preko DIY CO2 reaktora sa kvascem i secerom do boca sa CO2

3. Hemija je zavrsni udarac i najvece zezanje.
a) izbor podloge je prva tacka , a za biljne akvarijume mogu biti od potpuno inertnih preko raznih varijanti DIY hranjivih podloga do gotovih firmiranih. Od izbora, slaganja i pripremanja podloge zavisi puno. Losa podloga kasnije moze izazvati ozbiljne probleme u akvarijumu sa algama, a u tom slucaju jedini lek rasturanje , pa Jovo-nanovo... Podloga se vremenom trosi, pa treba razmisljati i o dodavanju hranjivih tableta....
b) tecna djubriva (mikro i makro elementi) se dodaju direktno u vodu. Razlicitih metoda i receptura koje se primenjuju ima dosta (naprimer EI ili PPS metod), a moze i djubrenje sa firmiranim fertilizatorima....

I kad sve uklopis onda strickas , seckas, presadjujes, aquascapiras, eksperimentises,.......:D

(znaci smislis i krenes po nekoj ustaljenoj , odabranoj semi, ali to sto pali kod drugih uopste nemora da upali i kod tebe. Svaki biljni akvarijum je prica za sebe. Mozemo ti i ja istovetno da postavimo sve u biljnoj postavci i dovoljno je da se voda sa cesme kod tebe i mene malo razlikuje i eto jedan da se pati, a drugi da uziva....)

E da, i na kraju: biljna postavka akvarijuma te ogranicava u izboru ribica jer sigurno ne zelis da tvoj trud zavrsi raskopan, rascupan ili pojeden, a takodje treba izabrati ribe koje nisu osetljive na hemiju i uslove u akvarijumu koje si po startnoj zamisli ipak prilagodjavao biljkama.
 
Evo jos neka dopuna. Sto se tice odnosa bio_biofizicar je propustio jednu najvazniju stavku u svemu tome a to je kolicina biljaka u tvom akvarijumu. Ako imas samo par biljaka vrlo verovatno da ti je prisutan CO2 sasvim dovoljan.

Sto se tice svetla to je tematika za sebe i ako krenemo sa time vrlo lako cemo da odemo van akvaristike, van nasih mogucnosti i da ukapiramo da je mozda i najbolje da koristimo te kojekakve podatke kao sto je W/l i slicno. To je uobicajeno u akvaristici jer poznavaoci te tematike su svesni da jedan hobi akvarista nema mogucnosti a ni zelje da se petlja sa osvetljenjem.

Na tvoje pitanje o "zemlji za cvece" je dosta toga receno i mislim da je jasno da taj termin treba izbegavati jer on neznaci nista. Bolje je da ti pogledas sastav te zemlje za cvece pa da izneses te podatke i das ljudima mogucnost da procene da li je to u redu ili ne.

Pravljenje tecnih dzubriva je ok ako znas sta radis. Sada mozda i gresim, nisam to proverio, ali mislim da je neka preporuciva kolicina gvozdja oko 0.1 mg/l ili 0.1 ppm. Ako ti to nije problem da ostvaris onda nema razloga da ne koristis taj preparat. Naravno prvo sve proveri jer gresla moze da te dosta kosta.
 
Da i naravno nije samo gvozdje u pitanju nego ceo skup mikro-elemenata koji bi treblo da ima odredjene kolicinske odnose .
A hemija koju pominje BioBio se odnosi na makroelemente ..... ima toga uuuh.
Da si ogranicen sa ribama, jesi i tacno se zna koje ribe su neprijatelji bilja, koje nisu a koje su na granici podnosljivosti.
 
Ne mislim drzati ribe, vec samo bilje. Mozda ubacim manjeg ancitrusa radi algi i to je to.
Cuo sam da se zemlja za cvijece moze otapati u kanti mjesec dana ali sa sto cescom izmjenom vode i da tada moze doci do izvjesnog prociscavanja zemlje od amonijaka.
Sve u svemu izgleda da cu morati riskirati ili prvo da posjetim pet shop da vidim posto je podloga pa onda se baciti na alternativne metode ako mi bude neprihvatljiva cijena u pet shopovima.
U svakom slucaju hvala na korisnim podacima.
 
Ako zelis samo biljke u akvarijumu onda ti je sve mnogo lakse jer nista ne rizikujes u smislu zagorcavanja zivota ribama. Sta vise ti mozes da ostvaris i ekstremne uslove koji ne smetaju biljkama ali bi usmrtili ribe.

paleoglodit naveo sam samo za Fe jer je to bilo pitanje mada je sasvim ok ovo sto si naveo, ustvari neide jedno bez drugoga.
 
. Mozda ubacim manjeg ancitrusa radi algi i to je to.
Ne bih ti savetovao tu ribu. Ni jedan algar nije totalno resenje i svi imaju po neki nedostatak. Oni su samo šminka kada u aq . radi sve kako treba. Ancistrus je preglomazan. Sijamac na primer pozdere mekse sitnije bilje i mahovine. I Otocinclus koji vazi za najboljeg suvise je mali pa ih treba dosta primeraka. Skup je i tesko se nadje a kazu i da je jako osetljiv (kao discus). Jednom recju ne oslanjaj se na algare.


Cuo sam da se zemlja za cvijece moze otapati u kanti mjesec dana ali sa sto cescom izmjenom vode i da tada moze doci do izvjesnog prociscavanja zemlje od amonijaka.
Sve u svemu izgleda da cu morati riskirati ili prvo da posjetim pet shop da vidim posto je podloga pa onda se baciti na alternativne metode ako mi bude neprihvatljiva cijena u pet shopovima.
U svakom slucaju hvala na korisnim podacima.
To sa zemljom nije tako prosto a u shopovima tesko da ce s dobiti informacije o tome. Tamo se samo prodaje....Prostudiraj bolje temu jer je dosta pipava i klizava. Ni kupovina specijalizovanih proizvoda ne garantuje uspeh.

Bobane znam ja da ti znas sve to nego nismo to pomenuli Bosmanu. Mnogi ljudi nabave samo gvozdje i misle da su resili problem:hej:
 
Evo sta je rekao Takashi Amano:
Zemlja

Sterilna zemlja ( Zemlja za cveće ) može biti deo podloge za vaš akvarijum. Iako je ovo na prvu pomisao dobra podloga, zna da bude veoma nezgodna pa je ne preporučujem. Ukoliko ipak odlučite da je koristite onda neka to bude najviše u sloju od 2 cm do 2,5 cm prekriveno isto sa tolikom količinom kvalitetnog šljunka.
Dobra strana ove podloge je što je rezultat konstantnog hranjenja korenskog sistema biljke sa hranljivim materijama na bazi organskog porekla, ujedno i vrši konstantno oslobađanje manje koncentracije CO2 u vodu.
Loša strana ovakve podloge je što u samom akvarijumu mogu da se dese jaki naleti izbacivanja hranljivih materija u samu vodu, što kao efekat može biti jako kobno za živi svet u akvarijumu. Ovo se posebno odnosi na prvih nekoliko nedelja nakon postavljanja ove podloge, baš iz tog razloga ribe ne bi trebalo da postavljamo u akvarijum odmah po formiranju akvarijuma sa ovakvom vrstom podloge.
U prvom periodu po formiranju akvarijuma sa ovakvim tipom podloge nije na odmet držati aktivni ugalj, koji se nakon nekog perioda treba ukloniti iz filtera.
 
Da to je tacno. Samo kazem ti ima tu jos mnooogo detalja. Mozes staviti zemlju sa dodatkom zeolita i aktivnog uglja koji akumuliraju te hranljive materije . Zeolit posebno apsorbuje amonijak . Tako one ostaju u podlozi. Sve to u sprezi sa svetlom i CO2. Komplikovana ravnoteza. Zavisi i KOJA zemlja. Osim problema sa ribama
mozes imati i problema i sa algama.
Bitne su kolicine i kvalitet zemlje. Podloga mora da dise i da je porozna. Ali nemoj ti bas mnogo na Amana da se oslanjas jer ima i on svoje tajne. I ovo sto navodis je dosta uopsteno_Osim toga svi tamo oko Amana koriste specijalne proizvode,zemlju, bakterije itd, koji su papreno skupi.

Moj zakljucak je da je zamlja zakon ali mora se paziti na kolicinu i na kvalitet.To iz iskustva. Neke biljke jednostavno vise vole i bolje rastu na dobrojj podlozi.
Poenta je imati sto dugotrajniju uravnotezenu podlogu a do toga se cesto dodje putem pokusaja i greske.
Kupovni substrati tipa Tetra, Sera, JBL su preskupa sarena laza koja kratko traje
 
Evo zemlje koje sam slucajno nasao na svom balkonu, pa ako ima neko ko bi mogao da mi kaze jel ova zemlja dobra dobro bi bilo. Vreca je u pakovanju od 5 litara.
Sastav:

Nitrogen 0,78 %
Fosfor 0,21 %
Kalij 0,76 %
Organske konponente 27,35 %
Luzina 26,07 % temp. - 550 C
Humus 41,00 %
Aktivna reakcija tla 7,70 %
Hidroskopska vlaznost 56,58 % temp. - 105 C
 
Evo jos neka dopuna. Sto se tice odnosa bio_biofizicar je propustio jednu najvazniju stavku u svemu tome a to je kolicina biljaka u tvom akvarijumu. Ako imas samo par biljaka vrlo verovatno da ti je prisutan CO2 sasvim dovoljan.

...

Boban je 100% u pravu. Sve zavisi od kolicine biljaka, a biljni akvarijum je posebno osetljiv upravo u tim pocetnim fazama prvih par meseci nakon formiranja i kada je podloga sveza i kada je malo biljne mase i kada jos uvek podesavas odnose svetlo->CO2->hemija.

Iako nisam neki vajni akvabastovan koristim jedan trik koji mislim da nije los u vezi kolicine biljne mase. Podrazuneva se da ce u zreloj fazi biljni akvarijum imati puno biljaka. U ranoj fazi posle formiranja ja u akvarijum pored zeljenih biljaka ubacujem i vecu kolicinu "jeftinijih" brzorastucih plivajucih biljaka (drezga, najas i nekad i socivicu). One mi u startu dopunjuju nedostajucu biljnu masu, trose dodatu hemiju iz vodene kolone (a ne isisavaju podlogu), a i zgodne su za pravljenje senke u delovima akvarijuma gde rastu biljke kojima je potrebno manje svetla. Kako akvarijum sazreva, stabilise se i raste, tako ih i ja postepeno vadim, a potrebne senke pocinju da prave novo izrasle biljke, a i kolicina biljne mase (koja trosi hemiju i CO2 koji se dodaju) je od formiranja pa do punog sazrevanja akvarijuma priblizno ista...
 
Odlucio sam se da pokusam ipak sa zemljom sa cvijece, jer sam gledao jos neke net stranice vezane za akvaristiku, a koje govore o tome kako to nije losa opcija samo zemlju treba najprije potapati sa cestim izmjenama vode. Ova varijanta je isplativa, a sad kako ce se to meni odraziti ja cu Vas sve obavjestiti.
Uz to nasao sam podatak gdje se moze koristiti tecno djubrivo i to 15 ml na 2 litra za 1 mjesec, ali ja cu prepoloviti tu dozu. Kazu da tecno djubrivo sadrzi malo fosfora, ali da treba obratiti paznju da ga ima sto manje. To je takodjer dobar izvor makro-mikroelementa
Koristit cu i tecno zeljezo u malim kolicinama.
Posto necu drzati ribe u akvariju nece biti rizicno. Sve u svemu ovo je moj eksperiment i sta god da bude cujemo se da Vam prenesem moje iskustvo.
 
Uz to nasao sam podatak gdje se moze koristiti tecno djubrivo i to 15 ml na 2 litra za 1 mjesec, ali ja cu prepoloviti tu dozu.

Ne kazes ni koje tecno djubrivo.

Kazu da tecno djubrivo sadrzi malo fosfora, ali da treba obratiti paznju da ga ima sto manje.
Ne znajuci koje je djubrivo u pitanju ipak izjava ostaje netacna. Nije tacno da treba fosfora sto manje i ovde se treba izrazavati u konkretnim koncentracijama izrazenim u ppm. Fosfora treba u konkretno odredjenoj kolicini.

To je takodjer dobar izvor makro-mikroelementa
Sta je dobar izvor makro i mikreo elemenata???
Koristit cu i tecno zeljezo u malim kolicinama.
Koje tecno Fe? Sta su male kolicine?

Posto necu drzati ribe u akvariju nece biti rizicno. Sve u svemu ovo je moj eksperiment i sta god da bude cujemo se da Vam prenesem moje iskustvo.

Tvoje iskustvo ce biti potpuno nevazece jer se bazira na povrsnosti . Kada radis ovako nesto treba da se pristupas egzaktno i da se izrazavas precizno .

Ovako je sve to bezvredno i deluje kao da smo dosad pricali u prazno.

Pogledaj malo bolje svu tematiku.
 
Za paleoglodit:
Govorio sam o tecnom djubrivu namjenjeno za cvijece i kao takvo je puno makro-mikroelemenata. Ima zeljezo u tecnom stanju u poljoapotekama se kupi i razblazi sa vodom. Eto o tome sam govorio, a sve misleci na alternativne metode za djubrenje biljaka.
 
Mislim da djubrivo za cvece nema dobar odnos N:p:K koji odgovara akvarijumskim biljkama. Cini mi se da je azota previse.
 
U sustini ako covek hoce to da proba neka proba. Bez toga svi mi cemo samo da nagadjamo sta ce da se desi itd. S druge strane ovo nije negativan stav po tom pitanju nego samo neka opreznost jer se sve to nekako ne uklapa u nas pogled o biljkama i dodavanju hranjivih materija u akvarijum.

Tecno djubrivo za cvece je napravljeno da se pospe po podlozi, da kazem u saksiju, gde je zemlja vlazna i biljke ce vremenom da uzimaju sta im treba. U akvarijumu je druga situacija jer je tu djubrivo izlozeno vodi i kao tako bice po celoj zapremini. Da li je to dobro ili ne sve zavisi od vrste djubriva. Recimo ovo gore navedeno ima "Organske konponente 27,35 %". Da li mi zelimo da dodamo toliko organskih materija u vodu pored vec postojecih? Zatim tu je i boja itd. Djubriva dizajnirana za akvaristiku nemaju te karakteristike.
Ocito je da ovi problemi ne doticu jednog cvecara ali u akvaristici je malo drugacije.

Eto cuo si nasa misljenja koja su generalna, barem moje jer ja nikada nisam a i necu da koristim tako nesto u akvaristici. Opet to neznaci da sam ja ili bilo ko drugi u pravu. Probaj pa nam javi kako se stvari odvijaju u nekom duzem vremenskom periodu.
 
Hvala na podrsci bobane.
Ja ne planiram ubacivati bilo kakve zive organizme u aq.
Zato ce te organske konponente da mi budu korisne kad dodje do raspadanja istog pri cemu dolazi do oslobadjanja CO2.
Osjecam da cu imati dovoljno osjeta za to i da mi uspjeti.
Javim Vam sve lijepo kako napreduje.
 
Mislim da ti treba vise paznje da posvetis tim organskim materijama a sve zavisi koje su to organske materije i koliko ces ih dodati.
Njihovo raspadanje u vodi odvijace se odjedanput. S obzirom na njihovu kolicinu ti mozes da ocekujes najezdu kojekakvih bakterija koje ucestvuju u raspadanju organskih materija.
Naravno pre nego sto tu nastane taj CO2 koji ti prizeljkujes da se desi vrlo verovatno kao polaki proces, stvari ce se kretati u drugom smeru. Taj proces ce biti mnogo brzi i ima da pokupi sav raspolozivi kiseonik iz vode jer drugacije i neide razlaganje amino kiselina u akvarijumu. Proizvod tog razlaganja je H2, CO2, N2 itd ili ako ima nedostatak kiseonika onda mozes da ocekujes i metan u tvom akvarijumu pod uslovom da ti je pH ostao normalan jer ovaj prvi proces spusta pH i to podosta.

Eto samo da ti skrenem paznju i na to pa to sada vidi za dalje.